Popis ruskih vladara

Article in other languages:

Povijest Rusije i njenih nekdašnjih država se dijeli na dva potpuno odvojena razdoblja. Prvo je ono Kijevske države koje završava invazijom Mongola, a drugo počinje pretvaranjem Moskovskog kneževstva u Rusko carstvo. Još prije kraja Kijevskog doba u drugoj polovici XII. stoljeća dolazi do premještaja tamošnje prijestolnice u Vladimira za čiju titulu kao najprestižniju će ratovi Tvera i Moskve trajati sve od druge polovice XIII do XV. stoljeća kada novi neupitni gospodar postaje Moskva. Za podatke o vladarima Rusije tijekom razdoblja Kijeva treba pogledati stranicu Popis vladara Kijevske Rus'i

Povijest svih tih kneževstva i kasnijeg Carstva je povijest stalnih dvorskih zavjera ili građanskih ratova za vlast. Samo uzimajući u obzir za rusku povijest mirna, zakonski dobro ustrojena naslijeđivanja krune tijekom doba Moskve i Ruskog carstva u razdoblju između XV i XX stoljeća nikada nije prošlo sto godina bez minimalno jedne uspješne, protuzakonite uzurpacije krune.


Sadržaj

Veliki knezovi Moskve

Knez Otac Vrijeme Vladanja Bilješke
Veliki kneževi Moskve
Danijel Aleksandar Nevski 1263. – 5. ožujka 1303.
Juraj I. Danijel 5. ožujka 1303. – 2. studenog 1325. Prvi veliki knez Moskve i Vladimira
Ivan I., Vreća novca Juraj I. 2. studenog 1325. – 31. ožujka 1340. Od njega Veliki knez Moskve je i Veliki knez Vladimira.
Simeon Ponosni Ivan I. 31. ožujka 1340. – 1353. Umro zajedno s djecom u epidemiji kuge
Ivan II. Ivan I. 1353. – 13. studenog 1359.
Dimitrije Donski Ivan II. 13. studenog 1359. – 19. svibnja 1389 . Pobjedio je Mongole u bitci na Donu. Promjenio zakon naslijeđivanja
Vasilije I. Dimitrije Donski 19. svibnja 1389 . – veljača 1425. Protivno zakonu Dimitrija Donskog postavio sina za nasljednika.
Vasilije II., Slijepi Vasilije I. 1425. – 1433. Protivno zakonu kao maloljetnik je u dvorskoj zavjeri postao vladar.
Juraj (II). Vasilije I. 1433 . – srpanj 1434. Izvršio državni udar. Inače zakoniti naslijednik Vasilija I.
Vasilije (III). Juraj (II). srpanj 1434 – prosinac 1434. izdan od brata Dimitrije (II)., Šemjaka.
Vasilije II., Slijepi Vasilije I. 1434. – 1446. Ukinuo zakon Dimitrija Donskog i vratio prvenstvo sinova nad braćom.
Dimitrije (II)., Šemjaka Juraj (II). 1446. – 1448. Oslijepio Vasilija II.. Niti on niti njegov otac i brat se ne nalaze u službenom popisu ruskih vladara.
Vasilije II., Slijepi Vasilije I. 1448. – 27. ožujka 1462. Slijep se vratio na vlast u narodnoj buni.
Ivan III., Veliki Vasilije II., Slijepi. 27. ožujka 1462. – 27. listopada 1505. Oženio Sofiju Paleolog. Nastanak mita trećeg Rima.
Vasilije III. Ivan III., Veliki 27. listopada 1505. – 3. prosinca 1533 . Postao otac prvi put tri godine prije smrti.
Ivan IV. Grozni Vasilije III. 3. prosinca 1533 . – 16. siječnja 1547. Postao car
Simeon Bekbulatovič Šah Ali, kan Kasimovskog kanata 1574 . – 1576. Postavljen od Ivan IV. Grozni . Abdicirao kada je on to zatražio.
Knez Otac Vrijeme Vladanja Bilješke

Carevi Rusije

Car Otac Vrijeme Vladanja Bilješke
Carevi Rusije
Ivan IV. Grozni Vasilije III. 16. siječnja 1547.. – 18. ožujka 1584. otrovan
Fjodor I. Zvonar Ivan IV. Grozni 18. ožujka 1584. – 7. siječnja 1598. Cijela vladavina je bila pod regenstvom Borisa Godunova.
Boris Godunov 21. veljače 1598. – 13. travnja 1605. Izabrao ga je parlament nakon izumruća prethodne dinastije
Fjodor II. Boris Godunov 13. travnja 1605. – 1. srpnja 1605. Napravio vlastitom rukom kartu Rusije.
Lažni Dimitrije 1. srpnja 1605. – 17. svibnja 1606. Predstavljao se kao princ Dimitrije sin Ivana IV.
Vasilije IV., Šujski Ivan Šujski 19. svibnja 1606 . – 17. srpnja 1610. Oboren odlukom bojara. Umro u poljskom zarobljeništvu.
Vladislav IV., poljski kralj Žigmund III. Vasa, kralj Poljske rujan 1610. – rujan 1612. Oboren narodnom bunom protiv poljske okupacije.
Mihajlo I. Romanov patrijarh Filaret 21. veljače 1613 . – 13. srpnja 1645. Izabran od parlamenta
Aleksej I. Mihajlo I. Romanov 13. srpnja 1645. – 26. siječnja 1676. Uništio je Poljskoj status velesile
Fjodor III. Aleksej I. 26. siječnja 1676 – 7. svibnja 1682 Bio je invalid od rođenja.
Petar Veliki Aleksej I. 7. svibnja 1682. – 20. siječnja 1721. Uzurpirao vlast starijeg brata Ivana V.
Ivan V. Aleksej I. 31. svibnja 1682. – 8. veljače 1696. Invalid od rođenja. Regent mu je bila sestra Sofija.
Car Otac Vrijeme Vladanja Bilješke

Carevi cijele Rusije

Car Otac Vrijeme Vladanja Bilješke
Carevi Rusije
Petar Veliki Aleksej I. 20. siječnja 1721. – 8. veljače 1725. Okrunio se za cara cijele Rusije ( Imperatora ).
Katarina I. kmet Samuilo Skavronski 8. veljače 1725. – 17. svibnja 1727. Dvorskim pučem uzurpirala vlast od Petra II.
Petar II. prijestolonasljednik Aleksej 17. svibnja 1727.– 29. siječnja 1730. Umro na dan vjenčanja.
Ana Ivan V. 6. veljače 1730. – 28. listopada 1740. Nakon dugotrajnih dvorskih dogovora izabrana za cara
Ivan VI. princ Anton Ulrih vojvoda Brunswick-Luneburga 28. listopada 1740.– 6. prosinca 1741. Ana ga je kao pranećaka proglasila nasljednikom.
Elizabeta Petar Veliki 6. prosinca 1741. – 5. siječnja 1762. Izvršila državni udar uz francusku financijsku pomoć
Petar III. Karl Fridrih vojvoda od Holsteina. 5. siječnja 1762. – 28. lipnja 1762. Nećak carice Elizabete
Katarina Velika Kristijan August knez od Anhalt-Zerbsta 28. lipnja 1762. – 6. studenog 1796. Naredila ubojstvo zbačenih careva Petra III. i Ivana VI.
Pavle Petar III. 6. studenog 1796. – 23. ožujka 1801. Ubijen u atentatu organiziranom od Britanskog ( Hanoverskog ) generala u Ruskoj službi.
Aleksandar I. Pavle 23. ožujka 1801. – 1. prosinca 1825 Njegova smrt izaziva dvorsku zavjeru.
Konstantin I. Pavle 9. prosinca 1825. – 25. prosinca 1825. Oboren od brata.
Nikola I. Pavle 25. prosinca 1825. – 2. ožujka 1855. Njegovo stupanje na prijestolje u zavjeri dovodi do dekabrističkog ustanka.
Aleksandar II. Nikola I. 2. ožujka 1855. – 13. ožujka 1881 Ubijen u atentatu organiziranom od boraca za slobodu Poljske
Aleksandar III. Aleksandar II. 13. ožujka 1881. – 1. studenog 1894.
Nikola II. Aleksandar III. 1. studenog 1894. – 15. ožujka 1917. Abdicirao u korist brata. Ubijen u Oktobarskoj revoluciji
Mihajlo II. Aleksandar III. 15. ožujka 1917.– 16. ožujka 1917. Postavio uvjete za prihvaćanje krune. Uvjeti su bili odbijeni, a on ubijen u Oktobarskoj revoluciji
Car Otac Vrijeme Vladanja Bilješke

Premijeri privremene vlade

Premijer Otac Vrijeme Vladanja Bilješke
Premijeri privremene vlade
knez Grigorij Lavov Jevgenij Lavov, direktni potomak Rurjikovič kneževa Jaroslava. 16. ožujka 1917. – 7. srpnja 1917. Izgubio je vlast zbog ustavnog pitanja Ukrajine
Aleksandar Kerenski Fjodor Kerenski 7. srpnja 1917. – 8. studenog 1917. Oboren u Oktobarskoj revoluciji
Premijer Otac Vrijeme Vladanja Bilješke

Predsjednik Sovjeta narodnih komesara Rusije

Predsjednik Otac Vrijeme Vladanja Bilješke
Predsjednik Sovjeta narodnih komesara Rusije
Vladimir Lenjin Ilija Uljanov 8. studenog 1917. – 30. prosinca 1922. Nastanak Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika
Predsjednik Otac Vrijeme Vladanja Bilješke

Za daljnji popis vladara Rusije između 1923. i 1991. godine treba otići na stranicu Vođe Sovjetskog Saveza

Predsjednik Rusije

Predsjednik Otac Vrijeme Vladanja Bilješke
Predsjednik Rusije
Boris Jeljcin Nikola Jeljcin 25. prosinca 1991. – 31. prosinca 1999. Napustio položaj da ga preda odabranom nasljedniku.
Vladimir Putin Vladimir Putin 31. prosinca 1999. – aktualni predsjednik.
Predsjednik Otac Vrijeme Vladanja Bilješke
Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Popis_ruskih_vladara"

Questions for article:

This article is from Wikipedia. All text is available under the terms of the GNU Free Documentation License.


IHS Europe: Infrared Heating Systems for Home and Business.